Connect with us

NU3SKOP

Poznajete li dobro banane?

Published

on

Iako dolazi iz dalekih egzotičnih krajeva, ali to nije prepreka za njenu masovnu konzumaciju. Riječ je o bananama. Toliko je udomaćena da smo se navikli kupovati je kao lokalni proizvod, ostati u čudu kad neka mala trgovina nema banana. U istom obliku možemo ih pronaći 365 dana u godini. Premda banane rastu u tropskoj klimi, u grozdovima bobica, put zemlje potrošnje kreću u nezrelom stanju, još zelene. Zrenje banana odvija se u lukama istovara, odakle se dalje transportira u (najčešće) zrelom stanju. Ova komercijalno popularna vrsta jedna je od najplodnijih agronomski kultura, dajući nekoliko puta više roda od pšenice i krumpira za usporedbu. Ekonomska isplativost, cjelogodišnja dostupnost, sve ukazuje da je gospodarski banana pravi dobitak za poljoprivrednu industriju. Uz toliku potrošnju, pomalo i zaboravljamo njene hranjive vrijednosti i njeno mjesto u prehrani. Zašto ih zapravo jedemo, koje su hranjive koristi banane?

Botanički gledano, banane (Musa x paradisiaca) su velike bobice.  Uspješno selektirani hibridi koje danas imamo na tržištu u komercijalnoj ponudi, imaju kratak rok trajanja jednom kada dođu na policu. Toliki put iz sunčanih tropskih krajeva, i onda u roku par dana propadne ako se ne pojede. U sve više konzumerističkom gledanju na hranu, banane su skup luksuz. Možda zato što smo navikli da banana nema sezone, kao da je vječno ljeto, često kupujemo veće količine unaprijed. Mnoge od njih preskočimo pojesti, puštajući da propadnu, svjesni da nas nove, svježe banane čekaju u trgovini iza ugla. Za razliku od malina ili šljiva, banane su luksuz globalizacije koji uživamo 365 dana u godini. Možda bi upravo zbog toga trebali malo više cijeniti ovo voće kao dar globalizacije. Postoje razni načini kako banane ubaciti u prehranu. Pravo pitanje može biti poticaj boljeg iskorištavanja – zašto jedemo banane? Koje su njene hranjive vrijednosti? 

HRANJIVE VRIJEDNOSTI

Banane uglavnom poznajemo u zrelom stanju kao žute, premda postoje druge vrste banene u raznim bojama (plave banane, ljubičaste, zelene, crvene, tamno smeđe). Danas na tržištu imamo uglavnom sortu Cavendish, čiji je izvoz vrlo važna ekonomska grana za mnoge zemlje Centralne i Južne Amerike. Problem masovnog uzgoja jedne sorte su bolesti, što lako može jednom sveprisutnu i svjetski popularnu vrstu u relativno kratkom vremenu učiniti ekonomski neisplativom. Upravo taj scenario (zaraza Fusarium gljivicama) je do 60-ih godina prošlog stoljeća učinio da Gros Michel zamijeni otpornijom Cavendish varijantom. U prirodi postoji preko 1000 vrsta, od kojih se za jelo koristi oko 500. Vrsta koju imamo u ponudi trgovina je najčešće Cavendish, danas dominantni hibrid (uz Nain odnosno Chiquita banane). Dakle, banana kakvu poznajemo na policama trgovina ne postoji u prirodi, već se isključivo uzgaja za prehranu čovjeka na plantažama u tropskim krajevima.  

Banana je voće, i kao i drugi plodovi sadrži uglavnom ugljikohidrate, kao glavni energent, uz nešto malo proteina i vrlo malo masti. Karakteristično je za banane kako u nezrelom, zelenom obliku imaju malo šećera i puno škroba. Dakle isti plod prolazi u par dana kroz zanimljivu promjenu, koju možemo pratiti promjenom boje i okusa. 

Više pročitajte na NUTRISKOP-u, našeg Branimira Dolibašića na linku: https://www.nutriskop.hr/banane/

NU3SKOP

Istraživači su pronašli kako su kava i rak debelog crijeva pozitivno povezani

Published

on

Dobro jutro. Ako ste već popili svoju prvu šalicu kave, evo štiva za vas. Istraživači su pronašli kako su kava i rak debelog crijeva pozitivno povezani. Kava zadnjih godina donosi dosta dobrih vijesti u domeni zdravlja. Znamo njene jake strane, stimulacija čula, budnost i osvježenje. Svoj učinak ima zahvaliti sadržaju antioksidanata i kofeina.

Tako studija sa Harvarda (The World Journal of Biological Psychiatry, 2013) ističe upola manji rizik od samoubojstva, moguće zbog učinka kofeina. Jedna druga studija navodi kako bi rizik za karcinom prostate mogao biti manji za one koji piju kavu. Ovdje se mogući učinak pripisuje nekofeinskom sadržaju kave (Journal of the National Cancer Institute, 2011). Najnoviji doprinos ovom skupu vijesti o benefitima pijenja kave dolazi iz podataka dugogodišnjeg istraživanja raka debelog crijeva (Kava i rak debelog crijeva, Harvard, National Cancer Institute, studija u tijeku).

Nova studija je pregledom podataka iz kliničkog istraživanja raka debelog crijeva izvukla zanimljive podatke o pijenju kave (Alliance/SWOG 80405 studija, cetuximab odnosno bevacizumab u sklopu kemoterapije pacijenata s uznapredovalim ili metastazirajućim kolorektalnim karcinomom). 

Naime, kod pacijenata s kolorektalnim karcinomom koji su pili 2 do 3 šalice kave dnevno analiza je pokazala manju stopu smrtnosti. Ujedno karcinom je sporije napredovao. Zanimljivo je da je korisni učinak bio još i veći kod onih koji su pili više kave, 4 šalice dnevno.

Sad, previše je loših tekstova o čudotvornim učincima napisano. Još više o tome da neka namirnica može “spriječiti rak” ili da “liječi rak”.  Ne treba još skakati na zaključak kako je kava preporuka za oboljele od raka debelog crijeva, iako podaci ukazuju da ih nije za zanemariti. 

P.S. Šećer i mlijeko nisu uključeni, dobre vijesti su samo za kavu.

Više pročitajte na NUTRISKOP-u, našeg Branimira Dolibašića na linku:

Continue Reading

NU3SKOP

Zašto je indijanska banana odlična namirnica?

Published

on

Nutriskop by Branimir Dolibašić je jučer posjetio plantažu indijanske banane kako bismo vas upoznali sa ovim egzotičnim voćem.

Dan u Donjoj Bistri nam je proletio u odličnom razgovoru sa fantastičnim sugovornikom Ivanom Šulogom, vlasnikom tvrtke Šulog d.o.o. i velikim ljubiteljem egzotičnih plodova.

Upoznati se sa indijanskom bananom je nešto sto morate doživjeti, to se ne može opisati.

Mi ćemo vam probati dijelom dočarati u slijedećoj epizodi NU3SKOP-a koja je posvećena indijanskoj banani.

Pratite našu emisiju, jer ćemo donositi odlične informacije i savjete!

Continue Reading

NU3SKOP

Premijera emisije Nu3skop!

Published

on

Rajčica, pomidor, paradajz, više je imena za isti plod biljke. Da li je rajčica voće ili povrće? Kako ćemo je titulirati? Ovisno koga pitate. Kuhari, trgovci i nutricionisti će reći povrće. Botaničari i biolozi svrstavaju ga u voće. Većina zapravo i ne gleda dalje od slatkoće kao mjere zrelosti, a rajčica u svom sastavu ima ponuditi puno više od slatkoće. U prvoj epizodi NU3SKOP-a, Branimir Dolibašić će vam donjeti puno zanimljivih informacija vezanih u rajčice. Stoga obavezno pogledajte NU3SKOP na linku: https://youtu.be/mNFrlXbMeF8

#nutriskop#branimirdolibasic#nutricionist#rajcica#cherry#fulltvchannel#fulltv#opgmarjanovic#rougemarin

Continue Reading

Aktualno